Prihrana pšenice i “Nitratna direktiva”
Osnovna želja svakog proizvođača je proizvesti što više proizvoda i na njemu ostvariti profit. Da bi se to i postiglo potrebno je uložiti dosta rada, znanja i vještina. No unatoč svom trudu i radu postoji i ono na što ne možemo utjecati a to su klimatski uvjeti od kojih uvelike ovisi poljoprivredna proizvodnja. Kako nam je prošla godina i pokazala vremenske prilike odnosno neprilike nimalo nisu išle u prilog poljoprivrednim proizvođačima, te su ih dovele u izuzetno tešku situaciju, prije svega u smislu zarade.
Nalazimo se u novoj proizvodnoj godini koja se zasada pokazala kao iznimno dobra, što nam pokazuje stanje pšenice i ječma, te su značajna očekivanja za dobar prinos. Da bi se očekivanje i potvrdilo potrebno je obaviti jednu od najvažnijih mjera u ovo vrijeme a to je prihrana. Osim pšenice vrši se prihrana i ostalih ozimih usjeva – ozime zobi, raži, ječma i uljane repice. Prihranu najprije valja obaviti na parcelama koje su u depresijama da bi se prihrana obavila dok je tlo još smrznuto jer je nakon odmrzavanja u takve parcele nije moguće na vrijeme ući mehanizacijom.
S obzirom na to da količine lako topljivog dušika nisu na svim parcelama iste, gnojidba se ne smije određivati napamet nego prema plodnosti tla i planiranom urodu, uzimajući u obzir predkulturu. Savjet stručnjaka je radi što racionalnije gnojidbe za svaku parcelu utvrditi optimalnu dozu tehničkih gnojiva s obzirom na očekivani prirod. To se čini neposredno pred prihranu, takozvanom N-min metodom, čime se stvaraju značajne uštede, te se štiti tlo od prekomjernog unošenja nitrata, što nam i nalaže “Nitratna direktiva”. Ovim propisom utvrđuju se obveze država članica EU u pogledu uvođenja mjera zaštite i nadzora, i propisuju se uvjeti i mjere za zaštitu od onečišćenja nitratima koji se moraju primjenjivati na poljoprivrednim gospodarstvima. U procesu pristupanja EU, Republika Hrvatska prihvatila je ovaj propis u domaće zakonodavstvo, tako da će se Nitratna direktiva početi primjenjivati nakon pristupanja u EU i obvezivati će domaće proizvođače.
Svrha donošenja Nitratne direktive sastoji se u zaštiti i sprječavanju daljnjeg prekomjernog zagađivanja podzemnih i pitkih voda nitratima, koje je najvećim dijelom uzrokovano nitratima poljoprivrednog porijekla, dakle, zbog neadekvatne i prekomjerne gnojidbe te nepravilnog skladištenja stajnjaka.
No ono što je sada bitno je što kvalitetnije obaviti prvu prihranu, naravno čim to vremenski uvjeti dozvole. Ukoliko prihranu niste u mogućnosti obaviti na osnovi obavljene kemijske analize tla onda ipak primjenite onu staru metodu, dušičnim gnojivom, KAN-om (27 % N), sa 100-200 kg/ha, ovisno o stanju usjeva a ako je u jesen bila smanjena osnovna ili startna gnojidba prvu prihranu treba obaviti s NPK 20:10:10 ili NPK 15:15:15. Prva prihrana je izuzetno važna jer utječe na koncentraciju klorofila u listu (boja usjeva), intenzivniju fotosintezu i na brži rast biljaka u vlatanju.
Ratarska proizvodnja
Osnovna djelatnost je ratarska proizvodnja s cca 1100 seljačkih gospodarstava na bazi cca 12000 ha oranica (od toga u vlasništvu Zadruge 500 ha).
pročitajte višeStočarska proizvodnja
Stočarskom proizvodnjom se bavimo u dugogodišnjoj kooperaciji sa seljačkim gospodarstvima od kojih godišnje otkupimo cca 5000 komada svinja i 6 mil. litara mlijeka.
pročitajte višeKooperacija
Dugogodišnjom suradnjom ostvarujemo ugovaranje proizvodnje sa oko 1100 seljačkih gospodarstava a pored kooperacije značajno je zastupljena i veleprodaja.
pročitajte više
